Imenovanje beogradskih sokaka u Kneževini Srbiji

Uređenje beogradske varoši prema zapadnom modelu koju je započeo knez Miloš Obrenović (1815-1839/1858-1860) podrazumevalo je, između ostalog, i da beogradske ulice dobiju nove nazive. Osmanski gradovi su nicali oko centralne muslimanske bogomolje koja je često nosila ime vladajućeg sultana i bila preuređena “hrišćanska bogomolja koja je omogućila okupljanje vernika na mestu obožavanja izražavajući istovremeno trijumf islama”. Uz pomenutu džamiju formirala bi se privredna oblast grada: čaršija, a oko iste bi se protezale gradske stambene četvrti: mahale. Mahale su bile karakteristika otvorenog dela osmanskog naselja: varoši, ali su se nalazile i u utvrđenim gradovima. “Mahala je predstavljala najmanju, osnovnu i upravnu jedinicu koja je bila zatvorena u ekonomskom, finansijskom i administrativnom smislu”. Razlikovale su se vizuelno, ali i prema konfesionalnoj i etničkoj strukturi stanovnika.
